JOGA HO RESPONSABILIDADE (TARU HO KUIDADU)

Antensaun (kuidadu)

Halimar jogu sorteiu ne’e hanesan divertimentu (Animasaun) ida, tanba halo ema kontente maibé iha mós nia risku mak posibilidade bele manán ka lakon, tanba ne’e bainhira deside atu halimar (taru) sorteiu tenke ho responsabilidade. Importante tebes tenke sukat ita-nia taru (jogu). Nune’e bainhira atu joga sorteiu tenke konsidera katak ita halo aumentu ba ita-nia despeza no aumenta ita nian gastus ba kustu animasaun. Klaru kustu ne'e tenke mai husi ita-nia rendimentu rasik nune’e bainhira ita sente katak ita-nia osan planeadu ba nesesidade seluk evita an atu sosa (Joga) sorteiu.

Tenke hantene bainhira mak para joga

Iha tempu balun ita tenki hadook an husi joga. Se karik ita hetan ita nia ann iha situisaun ka senti emosaun sira ne, keta joga:
Foin rekupera husi moras patolojia (Ema ho mentalidade ba joga / taru sorteu maka’as) ka depende loos ba ai-moruk kímiku sira ka tua alku sira atu hakalma an.
  • Bainhira joga (taru ba sorteiu) komesa domina ona ema ida no afeta ba nia responsabilidade liuliu ba nia servisu ka atividade sira.
  • Bainhira ita komesa hatene ou deskobre katak jogu (sorteiu) ne'ebé ita joga (taru) ne’e illegal
  • Bainhira ita joga par buka osan la-lais ka koko atu taka fali lakon lui husi joga.
  • Bainhira sente ema ida sente katak nia mesak loos, emosaun la estavel, la kontrola an no provoka hanoin barak (stres).
  • Bainhira lutu hela familia ka ema sira ne'ebé ita hadomi.
  • Bainhira rezolve hela problema iha família nian tenke evita an labele joga (taru) sorteiu.

Hatene tuir bainhira mak jogu bele sai problma

Problema tarun (judi), hatene mos la bele kontrola an ka patolojia tarun (judi), ne mos hare hanesan moras ida. Asosaisaun Americano Psychiatric defini patolojia tarun “problema atu controla impuls ka hahalok, ne'ebé hare hanesan moras mental kronis no progresiv.” Nia Diagnóstico no Statistical Manual ba moras mental oferese ideia balun atu ajuda ita atu hatenene lolos ema ne’e iha duni problema tarun (judi) ka lae. Se karik ema balun expirinsia husi 5 ba leten buat sira ne iha kriteria laran, nia tenke konsidera ann atu buka ajuda husi profesional ba moras mental.
  • Prekupadu los ba jogu Ema ne'ebé konsistente iha ambisaun tenke taru ba jogu hodi koko nia sorte
  • Toleransia Hanesan mós ho ema ne'ebé depende de'it ba ai-moruk sira,ema ne’e mós depende liu ba jogu no jogu sai ona ninian nesesidade no nia iha ambisaun hakarak manán sorteiu ho lalais liu
  • Levantamentu (hapara) Bainhira ema ida tenta atu hapara ou redús jogu,ne’e sei rezulta (jogadór) ne’e muroon (Bilang) de'it la iha vontade no nia emosaun sai aas liu ka sensitivu liu.
  • Eskapa (Husik Liu) Bainhira jogu mak sai ona solusaun ba ema ida nia vontade , sai hanesan motivasaun ka ajuda ema (jogadór) ida atu haluha nia problema, nune'e nia sei la husik liu eventu jogu sorteu sira.
  • Perseguidu,( Lahakmatek) Bainhira ema (jogadór) ida koko halo bronkas (atakes) nu'udar aktu atu perturba (DISOLVE) eventu joga nian tanba lakon barak ba taru sorteiu
  • Bosok Jogadór feto ou mane ida koko bosok nia família,kolega ga terapia sira kona ba nia aktu joga
  • Aktu Naok Posibilidade komesa hanoin atu na'ok hodi kontinua joga tanba abitua (toman) ona
  • Lakon Kontrola Bainhira ema ida komesa lakon ona ninia kontrola an hodi redús ga evita an ba joga
  • Aktus ilegál sira Bainhira ema (jogadór) ida hahú halo aktu sira hanesan na'ok, halo brankeamentu , pekulatu,fraude ka aktu ilisitiu sira atu hetan fali sira nia osan ka atu foti fila fali sira nia osan ne'ebé lakon ba joga.
  • Ameasas ba relasaun diak Bainhira ema ida sente diskontente ona ba realsaun amizade entre, parseiru servisu ou asosiasaun sira nebe diriji jogu.
  • Alerta sira nia garantor Bainhria ema (jogadór) ida komesa buka ona ema seluk atu bele fó garantia ga apoiu finanseiru atu asegura ninia jogus ou tanba lakon barak ona

AMI NIA KOMITMENTU

Ami konsiente katak halimar jogu (sorteiu) ne’e ba ema balun ladún efetivu nune'e ami iha komitmentu atu promove jogu sorteiu ho responsabilidade. Grand Dragon Lotaria no ninia traballadór sira komprimidu atu introdús nafatin ba ema hotu kona ba ami nia komérsiu jogu lotaria nian ida ne'ebé ho responsabilidade, fasil no ho integridade diak.
* Grand dragon nia parseiru sira bainhira hasoru problema iha jogu: Ami prepara fundus ba ami nia parseiru sira bainhira hetan problema ho jogu husi ami nia website, Ami nia ajente sira imediatamente sei kontaktu kedas ba ami nia pesoál treinadór sira ka ba ami nia konsultór sira iha oras 24 nia laran de'it. Ami mós iha enkontru regulár kada fulan atu buka hatene no rezolve problema sira kona ba jogus ninian ne'ebé ami hala'o. Ami mós tau fundus natoon atu hasa'e koñesimentu no edukasaun populár kona ba jogus lotaria.
* Publikasaun jogu lotaria nia atividade promosaun no merkadoria (venda): Publikasaun jogu lotaria mós parte importante ida husi ami nian komitmentu, ami sei halo promosaun di'ak ba produtu hotu jogus lotaria nian no alerta ba ema hotu oinsá hala'o jogu ho responsabilidade. Ba ida ne'e, ami sei loke atendimentu ba informasaun no publikasaun barak kona ba jogus hotu iha oras 24 nia laran hodi responde ita boot sira nia preokupasaun no fornese informasaun detallu ba produtu sira ne'ebé mak ami fa'an liu husi ami nia publisidade promosaun nian ba públiku atu hatene,nune'e ita bele iha maturidade atu define ita-nia partisipasaun iha jogus sorteiu ho responsabilidade.